Vahe IV
'One Fana Maka

Tu'u kapau ‘oku te’eki te ke lau ‘o “´ILO’I E MANU-FEKAI” oua lau ‘a e vahe ko'eni.

Te ke lava ‘o sio loto atu, ‘e lava nai ‘e he kalisitiane´ ‘o tamate’i ‘a e kalisitiane? Fakakaukau fakalilifu mo’oni ia.

Sio heni, “Bea na’e tuku kiate ia ke ne tau’i ‘a e kakai maonioni, bea ke ne ikuna akinautolu.” Fakaha 13:7. “Bea neu mamata ‘oku kona ae fefine ´i he toto oe kakai maonioni, moe toto oe kakai na’e mate koeuhi ko Jisu: bea neu ofo ´i he eku mamata ki ai, o ofo lahi aubito.” Fakaha 17:6.

‘Oiauë fakatätä´, tä ne’ine’i ke ‘ohovale ‘a Sione. Ka fokotu’u fehilihili’i ha tu’unga tohi, ‘e ‘ikai te nau lava ‘o fakamatala’i mo fakahä kakato e ngaahi fakamatala fekau’aki ki he toko 50 miliona ‘o e kakai Kalisitiane na’e tamate’i. “Koe’uhi ko ha taha ‘oku tui ki ha fa’ahinga tokäteline hala pe lotu hë” (“Heletiko” pë “Heretic”). Ki he ma’unimä ‘o e Tohi Tabu, pë koe tui ko ë ‘oku tautaina ‘a e kakai ke nau hü mo lotu ki he ‘Otua´ ‘o fakatatau ki honau konisënisi; ki he ngaahi me’a ni na’e lau ia koe ü “hia.” Na’e fakamamahi’i ai e tangata moe fefine moe fanga ki’i fänau ki he mate.

‘Oku ha’u le’o-lahi mo fakama’ala’ala mai he hisitölia ‘a e ü kolo mo e fanga ki’i kolo na’e ta’aki-fu’u mei he funga ‘o e fonua. Ko e ‘ikai ke nau muimui mo fakatatau ki he siasi fakapule’anga mo honau kau taki. “Ko e kau taki ‘o e siasi na’a nau ma’u ako ‘i he lalo aofi nima ‘o Setane´, ko honau ‘Eiki, ke nau fua mo fa’u fo’ou ‘a e founga ke fakatupu ‘a e fakamamahi lahi taha ‘e ala ke fai, kae ‘oua pë mate aia kuo fakamamahi’i. “Tu’o lahi ‘i he founga fakaheli´ ni, na’a nau toutou teke’i ai e kätaki, ki he tumtumu taha ‘o e fa’akätaki ‘o ‘au ki he toki tuku mai ‘e natula, ‘a e fematematei, ‘o fetapa ai ki he mate ‘a ia ‘oku kafo, ‘o toki melie ai hono tukuange atu e mou’i. Koe nunua ‘eni ‘o kinautolu na’a nau tu’ufili ki he siaisi ‘o Loma´. Ka toe oange ha faingamälie ki ai ‘i mamani te ne toe fai pe ‘a e me’a tatau ki he kau “heletiko.”

Ko ‘ene pölepole ‘oku ‘ikai ke teitei feliliu’aki. Ko e faifekau ‘o e kautaha pë fale kuo fokotu’u ke ‘aonga ki he kakai ‘o e siasi Katolika ´i Palesi, H.M.A. Baudrillart, ‘oku ne fakahä mai ‘a e anga tangutu ‘o e siasi, mo hono kau taki ‘o fekau’aki ki he fakatanga.

“Ka fai ha fehu’i hangatonu ki ai, fekau’aki mo e tokäteline hala” te ne tali ‘e ‘ikai ke fiemälie ia ‘iate ia, ‘i he fakaloto’i, pe fakakikihi ‘i he me’a faka’atamai ‘o kau ki he anga ‘o e tangata, he ‘oku ta’e fe’unga ia´ ki ai, he ‘oku falala pë ia ki he fakamälohi mo e tautea tä ki he fakamamahi. 2

Ki he fakamatala fakaofo fekau’aki, mo e kau Waldenses, Albigeneses, Bohemians, mo toe tokolahi ange na’e tämate’i tavale pe mämälie pea mo fakafüfü koe’uhi ko ‘enau tui. (Sio ki he Apenitiki 5).

Ko e taha ‘o ha talanoa tu’u ki mu’a, ko e kau Waldenses. Na’a nau kau ‘i he kakai toko si’i, na’e ‘i ai ‘enau Tohi Tabu. ‘I he lolotonga ‘a e kamata ke tupu hake ‘a e pule faka-Popi.

Ne nau ilo: ‘I he aofi nima taki ‘o e Pope mo’e kau pätele. Fu’u kakai tokolahi, ne kulanoa pe ‘enau feinga, ke nau ma’u ha fakamolemole, mei he ngaahi me’a fakamamahi ‘oku mo’ua ki ai ‘enau mou’i, koe’uhi ko e angahala. ‘Afüngia ‘i he fakatomala, pea tëvolo’ia, ‘i he manavahë, ki he houhau sauni ‘o e ‘Otua´. Toko lahi na’a nau kätaki pe, kae ‘oua ke ‘osi’osingamälie ‘a e anga ‘o natula. Pea nau toki tukuange atu leva, hala ha ki’i fo’i huelo ‘o e ‘amanaki, ka’e toki fakangoto atu ki fa’itoka.

Faka’amua ‘a e kau Waldenses: ke nau motuhi mo paki atu ‘a e mä ‘o e mo’ui, ki he kau fiekaia mo fakaava ange kiate kinautolu ‘a e ongoongo ‘o e melino moe ‘ü palomesi ‘ofa ‘a e ‘Otua. Mo fakahinohino kia nautolu ‘a Kalaisi he ko Ia pë ‘a e ‘amanaki mo e Fakamo’ui.

Na’e fakafofonga’i ‘e he kau pätele ‘a Kalaisi, ‘o pehë ni ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha’a Ne feongo’i ‘aki ki he tangata ‘i he ‘ene anga mape’efua, kuo pau ke täpafua mai ‘a e kau patele mo e kau ma’oni’oni ‘o tu’u ‘i vaha’a ke fai ‘a e fakalelei. Pea kuo fuoloa ‘e faka’amu ‘a e kau Waldenses, ke tataki atu ‘e ‘ü laumalie ni kia Sisu. Ko e manava’ofa, mo e fakamo’ui ofa, ‘oku Ne fakaafe’i ‘a e toko taha kotoabe kiate Ia mo ‘enau angahala mafasia ke nau ma’u ‘a e fakamolemole´ mo e melino´.

‘Aki ‘a e tetetete honau loungutu mo e mata-tangi´, ne nau lotu lolotonga ia ‘e mapelu honau tui´, mo ‘enau fakaava ange ‘a e ngaahi palomesi ‘ofa ‘a e ‘Otua, mo toe fakahä ko Ia pe ‘amanaki ‘o e angahala´. Fakatautefito ki he ‘enau toutou angimui ‘e “Bea koe taataa o Jisu Kalaisi ko hono Alo oku ne fakamaa akitautolu mei he angahala kotoabe.” 1 Jone 1:7

Lahi ‘akinautolu na’e ‘ikai ke ma’u ‘e he käkä ko ‘eni, mo e ngaahi taukave ‘a Loma´. Na’a nau sio ki he ta’eaonga ‘a e tu’u ‘a e tangata ‘i he vaha’a ‘o e ‘Otua´, ke fai ‘e fakalelei mo fakafofonga’i ‘a e tokotaha ne fai angahala.

Na’e hangë ‘oku fu’u loloto ‘a e folofola ‘ofa ‘a hotau Fakamo’ui, ki he ngaahi laumalie ‘oku felïaki holo he afä, ke nau mahino’i. Lahi fau ‘a e nonga ne nau ma’u, ‘i he lömaki mai ‘a e maama kiate kinautolu, na’e hangë kuo ‘ave ‘akinautolu ia ki hevani´. Tu’o lahi ‘enau fai ‘a e gaahi lea pëhë ni “E tali nai ‘e he Otua ‘eku feilaulau? E malimali mai kia au? Te ne fakamolemole’i nai au? Pea toki lau leva ‘a e tali. “Ha’u kiate au akimoutolu kotoabe ‘‘oku feinga mo mäfajia, bea teu foaki ae fiemalie kiate kimoutolu.” Matiu 11:28.

‘Oku hanga leva ‘e he ‘enau tui´ ‘o puke mai ‘a e palomesi pea nau fanongo ki he foki mai ‘a e tali fiefia: “E ‘ikai toe fai ha fononga fakapilikimi; ‘e ‘ikai toe fai ha fonoga faingata’a ki he ‘ü feitu’u toputapu. Teu ha’u kia Jisu ‘o pehë ni malie pë. Pea ‘e ‘ikai te ne fakasïkaka’i ‘eku lotu´. “Kuo fakamolemole´i ho’o gaahi agahala’ pea ‘e lava pe ke fakamolemole’i mo ‘eku angahala!”

Na’e ‘i ai ´a e me’a matamata kehe mo molumalu mei ‘i he folofola ‘oku malohi. Pea ‘oku hü hangatonu ki he loto ko ë ‘oku faka’amua ki he mo’oni: Ko e le’o ia ‘o e ‘Otua ‘oku ne ‘omai ‘a e loto tokia moe fakatomala kiate kinautolu ‘oku fanongo. Loma 2:4.

Tu’o lahi ‘a e taimi na’e ‘ikai ke nau toe sio ki he talafekau ‘o e mo’oni. Kuo ‘osi ‘alu atu ia ki ha fonua kehe, pë ‘oku ongoongosia atu ha loki pöpula ‘i lolofonua, pë mahalo ‘oku ‘osi hinehina pë hono hui, ‘i he feitu’u tonu pë ko ë na’e fai ai ‘ene fakamo’oni ki he mo’oni.

Hanga heni ‘e he kau ngäue fakamisinale ‘o e Waldensian ‘o ‘ohofi ‘e pulea’anga ‘o Setane.

‘I he mo’ui tu’u tonu ‘a e kakai ni: ‘I he ‘enau puke ki he tui ‘o e siasi tokamu’a, na’e hoko ia koe fakamo’oni ki he mavahë ‘a e siasi ‘o Loma mei he mo’oni. Pea na’e ha’u leva kiate kinautolu ‘a e fehi’anekina pea moe fakatanga. ‘I he ‘enau angakovi’i ke tukulolo ‘e nau ngaahi Tohi Tabu ki Loma, ko e fo’i me’a ‘eni na’e ‘ikai lava ‘e Loma ‘o kätaki’i, na’a ne loto-ma’u ke ne faka’auha mälie ‘akinautolu mei he funga ‘o e fonua.

Tu’utu’uni leva ‘e Pope Innocente VIII “ko e siasi ‘e taha ’i he ngaahi siasi kehekehe ‘oku loto kovi mo palaku; ngali ‘e fakatu’utämaki, ka ‘ikai ke nau fuakava ke tafoki. Laiki hangë ha ngata u’ukona!” (Vakai Apenitiki 6)

Na’e ‘ikai ke lava ‘o tukuaki’i akinautolu fekau’aki mo honau ‘ulungäanga anga-tonu. Ko ‘enau fu’u hia ko e ‘ikai ke nau hü mo lotu ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e Pope. Ki he hia ko’eni: ‘Oku ne ‘omi ‘a e fakamä kiate kinautolu ‘i hono ngähi’i pea na’e fakamamahi’i kinautolu ‘o fakatatau ki he fakakaukau kotoa pe, ‘e lava ‘o hilifaki mai mei he kau tangata kovi mo e fanga tevolo.

Pea na’e tuli manu kinautolu ‘o tamate’i. Ka ko honau toto na’a ne fakavai’i ‘a e ‘ü tenga, na’e ‘ikai ke mate ‘ene fakatupu mai hono fua. Movetevete atu ki he ‘ü gaahi fonua kehekehe...pea ‘e fakahoko atu ai pe ‘o ka toki tapuni ‘a e taimi, ‘e kinautolu ‘oku nau fie kätaki’i ‘i he me’a kotoabe; “Koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni o Jisu Kalaisi.” Fakaha 1:9. 3

Manatu’i ko e ngaahi fakamamahi fakatevolo ko ’eni na’e hoko ia ki mu’a ‘a hotau fä’ele’i, ka ko e fakatokanga ki he ma’u ‘o e faka’ilonga ‘o e manu-fekai! ‘Oku tu’u pau mai ia ki he ‘aho ni. Vave ni pe te ke ‘ilo’i ‘a e manu-fekai mo hono faka’ilonga!

Na’a tau osi ako ko e mafai te ne “Mahalo e ia ke ne fakakehe ae gaahi kuoga moe gaahi fono.” Taniela 7:25.

‘E malava fefe ke ne fai ‘a e gaahi me’a ni?

Ko e lotu fakahiteni ne nau ‘osi anga kinautolu ki he hü mo lotu ki he ‘ü ‘imisi, ko e mea ia na’e hae fakamälohi ai ki tu’a ‘a e fekau hono Ua, ‘a ia ‘oku ne tapu’i ‘e punou mo lotu ki he ‘imisi. Ne nau hanga leva ‘o tuku mai ‘a e gaahi ‘imisi ki he siasi fakakatoa. Na’a nau li’aki ‘eni ‘a e ‘imisi ‘o e ‘otua Hiteni kae fakafetongi’aki ‘a e ‘imisi ‘o e kau ma’oni’oni kuo ‘osi mamao atu. Na’e ako’i ‘akinautolu ‘o pehe ni. ‘Oku tuku mai ‘a e ‘imisi ke toe fakalakalaka ange ‘enau ‘ilo mo ‘enau lotu fakalilo. Ka na’e faikehekehe ‘aupito hono iku’anga.

(Ki he tohi fakamo’oni fekau’aki mo e ‘omai e ‘imisi ki he siasi vakai Apenitiki 7.)

‘Oku tala mai “e mahalo ‘eia ke ne fakakehe ae gaahi kuoga moe gaahi fono.”

Vakai heni ki he me’a faka’ohovale; ‘oku tu’u ‘i he ‘enau tohi tu’utu’uni fakapule’anga “‘oku ‘i he Pope ‘a e mafai ke fakakehe ‘ü kuonga, mo fakafoki (fetongi) ‘ü fono, ‘o toe fakamälölö’i ‘i he me’a kotoapë, na’a mo e tu’utu’uni a Kalaisi.” (Decretal de Tranlatic Episcop)

‘Ikai keu ala ‘o tui ki ai! (Unbelievable!)

‘I he’eku ‘uluaki lau ‘a e fakamatala ni na’e toe ava pë hoku ngutu. Neu ‘ohovale ‘i he tohi fakapule’ange ‘o e Popi, ‘oku meimei fo’i lea ki he fo’i lea tatau pe mo e folofola? ‘Ikai ke nau tuku pë ‘a e fekau ke hiva, ka nau hanga ‘o fakamahele leva ‘e fekau hono hongofulu ke ua, ka ‘oku kei hongofulu pe ´a e fono. (Vakai ki he Apenitiki 8.)

Hanga ‘e Setane ‘o fakatupunga ke hae fakamälohi ki tu’a ‘a e fono hono ua. Ka na’e te’eki ke ‘osi ‘ene ngäue. Hanga he kau taki ‘o toe liliu mo e fono hono fä.

Ko e liliu e fono hono fä, na’e fai ia ‘i he taimi piliote fuoloa. Pea na’e fai mämälie ke ‘oua ‘e fu’u ue’i ke fakafehu´ia he kakai, ka hono fetongi, ko e ngaue fa’u mataotao taha ia ‘a Setane.

Mateuteu mai ki he fo’i ‘ohovale. Ko e ga’ahi fakamatala te tau hoko atu ki ai, na’e fai ia ‘e he kau taki ‘o e siasi pea kuo ‘osi tohi fakamo’oni.

“Fehui - ‘Oku toe ‘i ai ha founga ke fakamo’oni’i ko e siasi (Loma Katolika) ‘oku a’ana ‘a e mafai ke fokotu’u ‘a e ‘ü kätoanga’o e tu’utu’uni?

“Tali - Kapau na’e ‘ikai ke ‘i ai e mafai, ‘e ‘ikai ke lava ‘o loto - taha kotoa ‘a e gaahi siasi fakalotu ‘o mamani mo ia. Pea ‘e ‘ikai ke lava ‘a e fetongi ke tauhi ‘a e ‘aho Sunday, ‘aho ‘uluaki ‘o e uike mei he tauhi Saturday (Tokonaki), ko e ‘aho hono fitu. Koe liliu ‘Oku ‘ikai ke mafai faka-Tohi Tabu.” Doctrinal Catechism by Stephen Keenan pg 174.

(Koe Sunday ‘i Tonga ‘oku ui ia koe ‘aho Sapate).

Mea tuingata’a mo’oni.

“Koe Siasi Katolika,” tala fakahähä e Katinale Gibbons, ‘i he mälohi fakae-‘Otua ‘e lotu, ‘oku ne fetongi ai mei ‘i he ‘aho Saturday (Tokonaki) ki he Sunday. (Sanitei ‘i Tonga ‘oku ui ko e ‘aho Sapate.) 4

Toe fai ‘a e fehu’i kiate kinautolu:

“Fehui - Ko fë ‘a e ‘aho Sapate?

“Tali - Saturday (Tokonaki) ‘a e ‘aho Sapate. sabbath

“Fehui - Ko e hä ‘oku tau tauhi ai ‘a e Sunday (‘Aho e La’a) ka ‘ikai ko e Saturday (Tokonaki)?

“Tali - ‘Oku tau tauhi ‘a e Sunday ka ‘ikai ko e Saturday (Tokonaki) koe’uhi ko e Siasi Katolika, ‘i he kosilio ‘i Leotisia ‘i he (AD 364) na’e hiki pe fetuku ai ‘a e fakamolumalu ‘o e ‘aho Saturday (Tokonaki) ki he Sunday (‘Aho e La’a), The Convert’s Catechism of Catholic Doctrine. pg 50 Third Edition.

(‘I Tonga ni ‘oku ui ‘a e Sunday ko e ‘aho Säpate ‘a ia ko e ‘aho uluaki ia ‘o e uike; Säpate ia ‘o e tangata.”)

Ko e hä ‘a e me’a ‘oku tu’u tonu he fono hono fä?

“Manatu ki he aho Sabate, ke tauhi ia ke maonioni. Koe aho e ono ke ke gaue ai, o fai ai hoo gaue kotoabe. Ka ko hono fitu oe aho koe Sabate ia o Jihova ko ho Otua: oua naa ke fai i ai ha gaue e taha, akoe, be ko ho foha, be ko ho ofefine, ko hoo tamaioeiki, be ko hoo kaunaga, be ko hoo faga manu, be koe muli oku nofo i ho lotoa; He nae gaohi e Jihova i he aho e ono, ae lagi, moe fonua, moe tahi, moe gaahi me’a kotoabe oku i ai, bea ne mälölö i hono fitu oe aho: koia nae tabuaki’i ai e Jihova ae aho Sabate o ne fakatabu’i ia.” Ekesotosi 20:8-11

‘Oku fakamo’oni nai ‘e he kau mau mafai ‘o e gaahi siasi, ‘‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha fekau mei he Tohi Tabu ki he tauhi ke mä’oni’oni ‘a e Sunday? (‘Aho e La’a)

‘Oku nau ilo! Sio ki heni.

Ko Katinale Gibbons Siasi Katolika, ‘i he TUI EMAU GAAHI TAMAI, peesi 111, ‘oku pehë ai “Te ke lau ‘a e Tohi Tabu mei Senesi kia Fakaha, ‘e ‘ikai te ke ma’u ha fo’i laine ‘e taha ‘oku ne fakangofua mai e tauhi ke mä’oni’oni ‘a e ‘aho Sunday. (‘Aho e La’a) Tuku mai he folofola ke ngäue’aki ‘e Saturday (Tokonaki), ‘aho ia na’e ‘ikai teitei fakamä’oni’oni ‘e kimautolu.”

‘Oku ke ilo, ‘i he kosilio ‘o Trent he (1545A.D.) na’e hanga ai he kau taki ‘o e Siasi Katolika o tu’utu’uni ë ma’u mafai tatau pe ‘a e “talatukufakaholo” mo e Tohi Tabu? Tui kinautolu kuo foaki ange ‘e he ‘Otua ‘a e mafai ke nau feliliu’aki ‘a e folofola ki ha faahinga founga pë ki honau lelei’ia. ‘I he “talatukufakaholo” ko ‘enau ‘uhinga ia ki he gaahi akonaki ‘a e tangata pë.

Folofola mai a Jisu, “Ka oku taeaoga ‘enau hü kiate au, o akonaki aki ae gaahi fekau ae tagata be.” Matiu 15:9.

   ‘I he’enau fakahü mai ‘a e ‘ü ‘imisi ki he siasi ke faingofua ange ‘a e hü mai ‘a e kau Hïteni, ‘oku nau hanga ‘o liliu ‘a e Sapate ki he ‘uhinga tatau pë.

Ka na’e anga fefe ‘e ne kamata?

Koe la’a ko e tefito’i ‘otua ia ‘o e kau hïteni, mei he kuohili ki he taimi ‘o e kau Papilone mei ‘i mu’a. Talu mei ‘i mu’a ‘enau hü mo lotu ‘i he ‘Aho e La’a. (Sunday) Sio atu ‘a e kau taki felotolelei ‘aki, ka nau liliu ‘a e Sapate mei he ‘aho Saturday (Tokonaki) ki he ‘aho Sunday (‘Aho e La’a) te ne fakalava ‘a e me’a lahi. Uluaki - Te ne fakamävae’i kinautolu mo e kau Jiu, he na’e fehianekina’i kinautolu he kau Loma. He ‘oku nau lotu mo hü fakataha mo Jisu ‘i (Luke 4:16) he ‘aho Satuday (Tokonaki) talu mei ‘i he kamata anga. (‘Oa’u ai pe ki he ‘aho ni) Hono Ua - e toe faingofua ange ‘a e hü mai ‘e kau Hïteni ki he siasi, kapau e fakataha ‘a e kalisitiane mo e Pangani ‘i he ‘aho tatau pë ‘e taha.

‘Io, na’e kau lelei ‘aupito ‘eni. Fakapupu mai ‘a e kau pangani ‘i he lau afe. Ko e ngäue mo e fa’ufa’u ‘a Setane ‘i he felotolelei’aki (compromise) kuo fai ‘eni ‘ene fakatupu-kovi. Ko e liliu. Na’e fai mämälie he na’e tokolahi ‘a e kau Kalisitiane loto mo’oni mo ‘ofa-mateaki ki he tui ki he folofola. Pea nau fai ‘a e fehui ki he kau ma’u mafai ‘o e siasi pe ‘oku anga fefe ‘enau alasi ‘o ki’i liliu e fono ‘o e ‘Otua mäfimafi. Ka na’e osi maau atu ‘a e tali ia ‘a e kau taki ‘o e siasi. Pea ko e fo’i tali mataotao taha. Kapau ‘oku ‘ikai ‘ilo ha taha ‘ene Tohi Tabu ‘e ongo lelei ‘aupito ‘a e fo’i tali ko’eni.

Na’e fai leva ‘a e tali ko ‘eni ki he kakai, ‘oku tau hü mo lotu he ‘aho Sunday (‘Aho e La’a) koe’uhi na’e toetu’u ‘a Sisu mei ‘i he pekia he ‘aho ko ‘eni.

‘Oku ‘ikai ke teitei ‘i ai ha fo’i veesi ‘e taha mei ‘i he Tohi Tabu ‘oku ne tala mai ke tau fai ‘a e me’a ni, ka ko e tali ‘eni na’e fai kianautolu. Me’a faka’ofo mo’oni. Mahalo pë kuo ke ‘osi fanongo ki he tali ko ‘eni?

‘I he tafoki ko ‘eni ‘a Emipola Constantine ‘o kalisitiane. Na’e hoko leva ‘e Kalisitiane ko e siasi fakapule’anga, fakapupu mai ‘i he lau mano ‘a e kau hü mo lotu ki he la’a ki he siasi, na’e ‘ikai ke fu’u fuoloa kuo nau ma’u ‘ë kinautolu mo pule’i faka’äulolongo e siasi. Ko e ‘ene kau taki. Ko e toki liliu mai pë ‘eni mei he hü mo lotu ki he la’a. Koe ‘uhi na’e tu’u ta’epau ‘a e puleanga Loma. ‘Alea leva ‘a Constantine mo ‘ene kau taki mo e kau taki ‘o e siasi ‘i Loma.

“Koehä ‘a e me’a te tau fai? ‘E anga fefe ‘e tau fakataha ke fakatu’uma’u ai e pule’anga?”

Ko e fale’i ‘a e kau taki ‘o e siasi na’e faingatonu mo’oni. Fakahoko e lao ‘o e ‘Aho e La’a (Sunday Law) fakamälohi’i e taha kotoa pe, ke tuku ‘a e ngäue ‘o fakalängilangi’i e ‘Aho e La’a (Sunday).

Ko e fo’i me’a ‘eni, te ne fakafiemälie‘i ‘a e kau Pangani lotu ki he la’a mo fakataha’i ‘a e pangani mo e kalisitiane ‘o a’u ki he tu’unga ‘oku te’eki ke ausia ki ai ‘a e ‘emipaea Loma.

Ko e ta’u 321 A.D. ‘unua ‘a Constantine ki he fokotu’u atu ‘a e kau taki ‘o e siasi, fakahoko leva ‘a e uluaki lao ‘o e ‘Aho e La’a (Sunday law). Ko’eni ‘oku ha’u hangatonu mai mei he tohi lëkoti: “Tuku ki he kau fakamaau mo e kakai ‘o e kolo mo e ‘apianga gaue kotoa pe. ‘Oku malolo he tupu’a ‘Aho e La’a” (Venerable Day of the Sun). Tu’utu’uni ‘o Maasi 7, 321 A.D. Corpus Juris Vivilis Cod. Lib. 3, Tit. 12, Lex. 3. (Vakai ki he Apenitiki 9.)

Kau kalisitiane ko ë ‘oku ‘ikai ke nau fie felotolelei’aki (compromise) mo fakaongoongo-kovi’i ‘a e ‘Otua ne nau fepaki mo e faingata’a. Kuo hanga ‘eni ‘e Setane ‘o fau ‘a e me’a ni ke fakamälohi’i ‘akinautolu ke fakalangilangi’i ‘e ‘Aho e La’a pë ko e totongi e tautea. ‘Osi ‘a e fakahoko he emipola e lao ‘o e ‘Aho e La’a, na’e kei toko lahi pe ‘a e kau kalisitiane, ‘oku nau kei tauhi ke mä’oni’oni ‘a e ‘aho Sapate hono fitu ‘a e ‘aho ko ë na’e tauhi honau Fakamo’ui, ‘ilo ‘e he ‘Otua ‘a e me’a ko ‘eni ‘e hoko, pea kuo ‘osi kikite’i ‘a e tangata ‘o e angahala te ne” mahalo ‘e ia ke ne fakakehe ‘a e “gaahi kuoga mo e gaahi fono.” Taniela 7:25. Feinga ‘eni ‘a Setane ke ne käkä’i ‘a mamani kotoa.

Na’e tapu’i e Tohi Tabu. Ka ko e kau pätele pë. ‘I he maliu atu ‘e ta’u lahi mo e to’u tangata ki he to’u tangata (‘oku ‘ikai ha Tohi Tabu) ‘e ngalo leva Sapate ‘a e ‘Otua.

Ka na’e ‘ikai ke ngata pe ‘i ai - mei he kuonga ki he kuonga na’e fakahoko ‘a e ‘ü kosilio ‘a e siasi. Na’e kau e Sapate ne tuku mai he ‘Otua ko e fakamanatu ‘ene fakatupu ‘o mamani ko e tata’o mo lomi ki lalo, kae fakamä’olunga hake e ‘Aho e La’a (Sunday). ‘O toki fokotu’u leva ia ko e “Aho´ ‘o e ‘Eiki” (e Pope Syslvester, 314-337A.D.) pea na’e toki fakamahino’i leva he kau taki ‘o e siasi ko e Sapate ‘o e Tohi Tabu ko e me’a-tauhi-fakamanatu ia ‘o e kau Jiu pë, pea ko kinautolu ‘oku nau fakalängilangi’i mo talangofua ki he fekau hono fä ‘o Sihova ‘e ‘ilonga ia ko e “fakafehi’anekina.”

Ko ‘enau hae fakamälohi ‘a e fekau mei ‘i loto malie ‘o e gaahi fono, ‘o tuku mai ‘a e ‘Aho e La’a ke tauhi mo lotu ai ko e “loi”, mo fa’ao e Tohi Tabu pea tu’utu’uni ke tali ia e mamani kotoabe, ko e kalauni ‘eni ‘o e ngaahi käkä.

Te ke sio ‘oku fehi’a lahi ‘a Setane ki he fekau hono fä koe’uhi ko e fekau pë ‘eni ‘oku ne fakaha mai ‘a e ‘Otua; koia “Nae gaohi ae lagi moe fonua, moe tahi moe gaahi me’a kotoabe oku i ai.” Ekesotosi 20:11. Te ke lava pë ‘o hü mo lotu ki ha fa’ahinga ‘otua mo tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘e hiva (‘oua fakapo, kaiha’a) ka ko e tauhi e fono hono fä kuo pau ke tau hü mo lotu kiate Ia na’a ne fakatupu ‘a e ‘univesi, pea ko Ia na’e mälölö he ‘aho hono fitu pea ‘oku tu’utu’uni ki Hono kakai ke tauhi ia ko e ‘ofa fe’ofa’aki mo Ia. (Jone 14:15)

‘I he maliu atu ‘e ngaahi senituli, ko e kakai, ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hä nau Tohi Tabu, ‘e ngalo leva ‘a e Sapate ‘o e ‘Otua, kä toki tu’u ma’u mai ‘a e ‘Aho e Laä (Sunday) ko e ‘aho tabu. Tokolahi ‘o a’u mai ki he ‘aho ni ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo ki he liliu na’e fai.

Ko e kau Waldenses neü fakalau ki ai mo e fanga ki’i kulupu toko si’i, ‘i he taimi ‘o e fakapöuli na’e ‘i ai ‘enau ‘ü Tohi Tabu mo tauhi fakafufü, pea na’e toko lahi akinautolu ne tauhi e Sapate ‘o e Tohi Tabu a ia ko e Saturday (Tokonaki) ‘o hangë ko Sisu ‘o a’u mai he hisitolia. Ka na’e ngaohi ‘akinautolu ‘o hangë ha kau fai hia. ‘I hono ma’u ko ë kinautolu na’e fakamamahi’i ki he mate. Ko honau sino ‘anga’anga havehave ‘oku ne fakahä ki mamani ‘a e founga ‘e manu fekai, ‘oku ne ngaue ma’u aki pë ‘a e fakamälohi.

Ko e kakai loto-tönunga ‘o e ‘Otua ‘i he ngaahi ‘aho fakamui ‘oku pëhë mai, “Ko eni ae faa kataki ae kakai maonioni: ko eni akinautolu oku fai ae gaahi fekau ae Otua, moe Tui kia Jisu.” Fakaha 14:12.

‘I he kuonga’ ni ‘oku ‘ilo ‘e he kau ma’u mafai tokolahi ‘o e gaahi siasi´ mo tala ko e mo’oni, ko e liliu e Sapate ne fai ‘e he tangata´; ka ‘oku ‘ikai ko e ‘Otua. Vakai heni ki he gaahi fakamatala faka’ohovale mei he kau taki ‘o e Palötisani (Protestant).

Siasi Uesiliana (Methodist) - “Ko e ‘uhinga ‘oku mau tauhi ai ‘e Uluaki ‘Aho ka ‘ikai ko e ‘aho hono fitu ‘oku ‘ikai ke fakatu’unga mei ha fono fakapapau. ‘E kumi ‘e ha taha ‘a e folofola ‘e iku noa ke asi ha mafai ‘oku liliu e ‘aho fitu ki he ‘aho ‘uluaki.” Clovis G Chappell, Ten Rules for Living pg. 61.

Baptist - Harold Linsell, ko e etita mälölö ‘o e Christianity Today, pehë ‘“Oku ‘ikai ha kupu’i folofola ‘oku ne fekau mai ke tauhi e ‘Aho e La’a (Sunday) ka e tuku e ‘aho Saturday (Tokonaki) ko e ‘aho ma’oni’oni.” Christianity Today, November 5, 1976.

Siasi ‘Ingilani (Episcopal) - “Fekau he Tohi Tabu ‘i he ‘aho hono fitu te ke mälölö ai. Ko e Saturday ia. (Tokonaki) Hala ha feitu’u he Tohi Tabu ‘oku fakatoka mai ke fai ‘a e lotu mo hü he ‘Aho e La’a. (Sunday).” Phillip Carrington, Toronto Daily Star, October 26, 1949. ‘Oku ‘ilo pe hotau kaume’a Katolika ‘a e liliu ‘oku nau pehë mai “‘Oku mau tauhi ‘a e ‘Aho e La’a (Sunday) ka ‘ikai ko e ‘aho Saturday (Tokonaki) koe’uhi ko e kosilio e Siasi Katolika ‘i Leotisia ‘o hiki pe fetuku ‘a e fakamolumalu ‘o e ‘aho Saturday (Tokonaki) ki he ‘aho Sunday (‘Aho e La’a) The Convert’s Cathechism of Catholic Doctrine, Third Edition pg 50.

Tala mai ‘e he Catholic Press, “Aho e La’a (Sunday) ko e fokotu’u ia he siasi Katolika, ko hono taukave mo tauhi ‘oku taukapo’i pe ia he ‘ü tefito’i tui ‘a e siasi Katolika....mei ’i he kamata ki he faka’osi e folofola ‘oku ‘ikai ha fo’i konga tohi ‘oku fakamafai ‘e hiki pë fetuku ‘a e lotu fakauike mei ‘i he ‘Aho faka’osi ki he Uluaki ‘aho.” 5 sabbath2

Folofola ‘a e ‘Otua ‘o tu’o 126 fekau’aki mo e ‘aho hono fitu he fuakava motu’a. Pea tu’o 62 ‘i he fuakava fo’ou. Ka ko e ‘aho ‘uluaki ‘o e uike ‘oku tu’o 8 pe he fuakava fo’ou. Na’e hanga ‘e he pätele ‘o e siasi Katolika ‘o fai e pole te ne ‘oange ‘a e pa’anga $1,000 ki ha taha. Te ne omai ha fo’i veesi folofola ‘e taha mei he Tohi Tabu, ‘oku fakahinohino mai ko e tauhi ‘eni ‘a e ‘Aho e La’a (Sunday) ko e fetongi mei he ‘aho hono fitu. Na’e ‘ikai ke tali mai ‘e ha taha. Ku ou ‘osi fai ‘a e me’a tatau, ka ‘ikai pe fai mai ha tali.

Vakai ki he Apenitiki 10 ki he veesi ‘e valu ‘oku fekau’aki moe ‘uluaki ‘aho e uike. ‘Oku tala mai ko e manu-fekai (kihi nifo jii) te ne “mahalo eia ke ne fakakehe ae gaahi kuoga moe gaahi fono.” Taniela 7:25.

Ko e fono hono ua na’e hae fakamälohi kitu’a, kae fakahü mai e ‘imisi ‘o fakafetongi ‘aki. Ko e fono hono fä pë ‘oku fengäue’aki mo e kuonga. Vakai heni ki he fakamatala faka’ohovale!

“‘Oku ‘i he Pope ‘a e mafai ke fakakehe ‘ü kuonga, mo fakafoki ‘ü fono, mo toe fakamälölö ‘i he me’a kotoa pë, na’a mo’e tu’utu’uni ‘o Kalaisi, ‘oku ‘i he Pope ´a e mafai pea ‘oku ne toutou ngäue’aki ke fakamälölö ‘e tu’utu’uni o Kalaisi.” Decretal de Tranlatic Episcop.Cap.

Puke ‘i ho atamai ko hotau ‘Otua ko e manava-’ofa mo e totonu. Ka ko kinautolu ko ‘e ‘oku tauhi e ‘Aho e La’a (Sunday) ko e Sapate mo maumau’i sin ‘e fono hono fä ‘a e ‘Otua ka ‘oku ‘ikai ke ‘ilo; ‘e ‘ikai te nau fua ‘a e tu’utu’uni ke tautea. Ko kinautolu pë ko ë ‘oku nau ‘osi ‘ilo ‘a e fekau ‘e ‘Otua ka ‘e kei talangata’a pë ‘oku nau fai angahala. ‘Oku ‘ilo he fili ‘o e ‘Otua´ ka maumau’i ha fono ‘e taha ‘a e ‘Otua ko e angahala ia, pea ‘oku loto mamahi ai hotau Fakamo’ui mo kaiha’a sia ‘a e mo’ui ta’engata mei iate ia ‘oku ‘ikai ke fakatomala koe‘uhi ko e angahala.

‘Oku loloto ‘e fakatoka ‘e Setane ‘a e fefonotaki, ‘o a’u ki he kau faifekau tokolahi ‘oku ‘ikai ke nau a’usia ki ai. Toko lahi ‘a e kau taki lotu ‘oku nau faingatämaki ‘aupito ke puke ‘a e mo’oni mei he kakai fekau’aki mo e tu’unga-lea ni. ‘Oku faka’ohovale ka ‘oku mo’oni, toko lahi ‘a e kau faifekau ‘oku nau ako pe ‘a e me’a tatau na’e ako ki ai ‘a e kau faifekau ‘i mu’a ‘ia kinautolu ‘o nau ako’i leva ia ki he kau fanongo malanga ‘a e me’a ni. Ne fakatu’uma’u ‘eni mei he to’u tangata ki he to’u tangata. Ko e me’a ‘eni ‘oku ‘ikai ke tau ‘ilo ai ki he Sapate ‘aho hono fitu ‘o e Tohi Tabu. Ka ko e taimi ‘e ako faitotonu ai ‘e ha taha ‘a e folofola, ‘e toki ‘ä honau mata. Toko lahi ‘e kakai ‘oku nau tui pe ki he lau ‘a e faifekau, ka ‘oku ‘ikai ke nau fakatotolo ki he folofola ‘a e ‘Otua ma’a nautolu pë. ‘Oku ke tui ki ai?

Kuo ü fakafeta’i ki he Otua, koe’uhi ko e lau mano e kakai ‘i mamani ‘oku nau ‘ilo ki he gaahi mo’oni fekau’aki mo e Säpate totonu e ‘Otua mei he Tohi Tabu. Pea ‘oku nau kamata ke nau tauhi ke mä’oni’oni, ‘i he talangofua ki hotau Fakamo’ui, na’e pekia ke huhu’i kinautolu.

‘I ho’o kamata ke tauhi ‘a e Sapate mä’oni’oni ‘o e ‘Otua, e hoko ia ko e fakatupu-fiefia, pea ‘e hü ‘a e hua melie ‘o e melino ki ho loto. Te ke ‘ilo leva, ‘oku ‘ikai ke maumau ha fo’i fono ‘e taha ‘a e ‘Otua, ka ‘oku ke fononga vaofi mo e Fakamo’ui, hanga e fakahä ‘o fakamatala’i ‘a e kau faitotonu ‘i he gaahi ‘aho fakamui ‘oku “fai ae gaahi fekau ae Otua, moe tui kia Jisu.” Fakaha 14:12.

Fuoloa mai ‘eni ‘a e hanga ‘e he tevolo ‘o feinga’i ke ako‘i atu ki he kau faifekau kuo ‘osi tuku atu ‘a e gaahi fekau ‘e hongofulu ‘a e ‘Otua. Ka ë anga fefe ke tau maumau’i ‘a e fono hono ono pë ko e valu pe hiva, ‘a e fakabo, kaiha’a pe ko e loi. Te nau tu’u kotoa, pë te nau holo fakataha, koe’uhi ko e hu’a melie ia ‘o e feohi ‘ofa mo e ‘Otua. Ka ke maumau’i ha fo’i fono fekau e taha, 'oku ke maumau’i hono kotoa. (Jemesi 2:10-11) ‘Oku hange ia ha ongo me’a fe’ofa’aki - ka ‘ikai kakato ‘a e ‘ofa ‘oku saiange hono tuku mo e fakahela!

Na’e folofola Jisu, “Oua naa mou mahalo kuou ha’u ke fakataeaoga’i ae fono, be koe kau balofita: Nae ‘ikai teu ha’u ke fakataeaoga’i, ka ke fakamooni. law

He oku ou tala mooni kiate kimoutolu, E tomua mole ae lagi moe fonua ka e ‘ikai mole ha kihi’i konga jii mei he fono, ka e fakamooni kotoabe.” Matiu 5:17-18. ‘Oku te’eki ke mole atu ‘a e lagi, ka ‘oku tau ma’u ‘a e fakamo’ui mei he kelesi (ofa) ta’e totongi ‘a e ‘Otua ka ‘oku ‘ikai mei he’etau talangofua. Efeso 2:8. ‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua, koe’uhi ko ‘ene fakamo’ui: ko e me’a’ofa ‘oku tau ma’u mei he’etau tui. Ka ‘oku toe mooni foki ka täuma’u pë ha taha ‘i he talangata’a, ‘oku ne fakahä mai ia ‘oku ‘ikai ke ‘ofa ia ki he ‘Otua, mo talangofua kiate Ia, pea ‘oku te’eki ke ne ma’u eia ‘a e me’a ‘ofa ta’e totongi, mo’e “fakatubu foou ia.” 2 Kolinito 5:17. Ko e kakai mo’onia ‘a e Otua te nau “talangofua”, mo e kakai ‘e fiefia. Pea te nau ‘ofa mo’oni ki he Otua e sai-ange kia nautolu ‘a e mate ‘i he ‘enau toe angahala kiate Ia. ‘Oku hoko leva ‘a e talangofua ko e nëkeneka anga ‘i ho’o fononga mo Sisu. Hebelu 5:9. ‘Oku fo’ou ki he kakai tokolahi, ka na’e toe lahi ange ‘a e gaahi lao he ‘uluaki ‘ü fono na’e foaki. ‘I he ‘ene fonoga ‘e taha ki he mo’unga, na’e oange ‘e he ‘Otua kiate ia ‘a e fekau ‘e hongofulu. ‘A ia ‘oku ne talamai ‘oku tu’u ‘o “lauikuoga bea taegata.” Gaahi Saame 111:7-8.

‘I he taimi ‘e taha ne ma’u ai e Mosese ‘a e gaahi fono fekau’aki mo e gaahi Katoanga maonioni. (Ceremonial Law) a ia ‘oku alea’i ‘i he Apenitiki 11. Ko e fono ‘eni ‘oku ne lao’i pë fakatonutonu ‘a e gaahi feilaulau ‘o e monumanu. Aia na’e tänaki mai koe’uhi ko e angahala (Kaletia 3:19) pea ‘oku ne fakahanga atu ki mu’a ki he feilaulau ‘o e ‘Alo ‘e ‘Otua he kolosi. Pea ‘oku ne puke fo’ou ‘i he atamai ‘o e kakai, 'e ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e hoko mai ai ‘a e feilaulau mo’oni. Ko e ki’i lami ta’e halaia ‘oku ne fakafofonga’i “Lami ae ‘Otua, aia ‘oku ne ave ae agahala a mamani.” Jone 1:29, 1 Pita 1:19. Koe’uhi ne ha’u ‘a Sisu ‘o mate ma’a kitautolu, ‘oku faingofua leva ke tau ‘ilo ‘oku ‘ikai ke fie ma’u ‘e he ‘Otua´ ke toe feilaulau e monumanu.

Na’e toe ‘i ai ‘a e ‘ü fono ne tuku ‘e he ‘Otua ki hono kakai ‘oku fekau’aki ia mo e mo’ui lelei, ‘e ma’u ia he Levitiko 11 mo Teutalonome 14, koe’uhi ko ‘eni na’e hoko’a e kakai e ‘Otua ko e kakai mo’ui lelei taha ‘i mamani? Na’e ‘ikai ke nau mahaki ‘ia ‘o hangë ko e gaahi pule’anga kehe pë tatau mo e mahaki ‘i mamani he kounga ni. Talu mei ai ‘oku kei tatau pe hotau kete mo hotau sino mo honau gaahi sino. Ko kinautolu ko ë ‘oku muimui ki he akonaki ko ‘eni he ‘aho ni, ‘oku nau ma’u ‘a e faka’ofo’ofa hono gaahi ‘aonga. ‘Oku ‘ikai ke ma’u kinautolu he kanisä, mahaki mafu, etc. ‘O hangë ko e ni’ihi. Ko hotau ‘Otua ko e anga’ofa ‘oku ne ohi kita ke te manako mo ‘ofa ki he toko taha faka’ofo’ofa ko iä ko Sisu.

Ko e gaahi La’o ‘o e Katoanga (Ceremonial Law) na’e tutuki ki he kolosi. Ko e fono ‘eni na’e ‘i ai ‘a e feilaulau ‘o e monumanu, ko e feilaulau me’akai mo e feilaulau inu (meat & drink offering) mo e gaahi “Sapate ‘o e katoaga” ‘a ia na’e takamilo ‘o tö kehekehe ‘i he gaahi ‘aho kehekehe ‘o e uike ‘i he lolotonga ‘o e ta’u´.

Ko e lao ‘o e ngaahi “fakataha maonioni” na’a ne tuhu’i atu ki he pekia ‘a Kalaisi ‘i he kolosi pea ‘oku ‘ikai ke toe fiema’u ia ma’a tautolu he taimi ni. Ko e ‘ü lao ko’eni fekauaki mo e feilaulau me’akai mo inu, mo e gaahi mahina fo’ou mo e ‘ü ‘aho Sapate ko ‘ë “aia koe gaahi ata oe mea oku ha’u; ka ko hono jino oku ia Kalaisi.” (Kolose 2:16-17) Koe ‘ü “ata” katoa e kolosi. ‘Oku ui ‘e Paula ko e “tohi nima oe gaahi tu’utu’uni” ‘o ne fakamahino’i na’e tutuki ki hono ‘akau (kolosi). Kolose 2:14. Ku öu loto fiefia koe’uhi ‘oku ‘ikai fiema’u ke tau toe feilaulau ‘aki ‘e monumanu, fëfë koe? Ko e gaahi Sapate ‘e fitu ‘o e lao ‘e ngaahi katoanga na’e takamilo ’o tö kehekehe he lolotonga ‘a e ta’u, na’e tämate’i fakataha ia mo e toenga ‘o e lao ‘o e ngaahi Katoanga (Ceremonial Law). Pea na’e makehe aupito pe ia mei he “Sapate ‘o Sihova ko ho ‘Otua” ko ia ‘oku ha’u he uike kotoa pë. ‘Oku ‘ikai ke ngata pe ‘i he fie ma’u ‘e he ‘Otua ke tau tauhi fakauike ‘a Hono Sapate ‘i mamani aki ‘a e fe’ohi fakafiefia mo Ia, ka ‘oku tala mai he folofola te tau kei tauhi pe foki ‘a e Sapate ‘i hevani.” Isaia 66:22-23. Ki he me’a faka’ohovale fekauaki mo e tohi ‘‘oku ngäue’aki ko e fakamo’oni ki he fai kehekehe ‘a e lao ‘o e ngaahi Katoanga mo e lao fekau ‘e hongofulu vakai ki he Apenitiki 11.

Kuo ma’u aki ‘eni ‘e Setane ‘i hono ‘aofinima ‘a e fo’i käkä loi lahi taha, talu mei he hisitolia ‘o e tangata.

Sio heni ki he me’a faka’ohovale - Kuo fanongonongo ‘e he kau ma’u mafai ‘o e Siasi Katolika “Tala mai he Tohi Tabu manatu ki he ‘aho Sapate ke tauhi ia ke ma’oni’oni. Tala mai he Siasi Katolika ia, ‘Ikai! Mei he ‘eku mafai faka’otua ku öu tamate’i ‘a e ‘aho Sapate, pea tu’utu’uni ke tauhi ‘a e ‘uluaki ‘aho ‘o e uike,pea te ke vakai ki ai ‘oku punou ‘a e fonua fakasivilaise kotoabe ‘o mamani ‘i he ‘apasia mo e talangofua ki he tu’utu’uni ‘a e Siasi Katolika topu tapu.” Father Enright, C.S.S.R of the Redemptoral College, Kansas City, MO., to’o mei he hisitolia oe Sapate, peesi 802.

Fakapuputu’u loto mo’oni! Tä ne’ine’i ke pehë mai ‘a e Tohi Tabu, “Bea naa nau hü ki he fuu gata aia ne ne atu ae malohi ki he manu fekai: o nau hü ki he manu fekai, o nau be he, Kohai oku tatau moe manu fekai? Kohai oku faa fai ke tau’i ia? Bea e hü kiate ia akinautolu kotoabe oku nofo i mamani, akinautolu oku ‘ikai tohi honau higoa i he tohi oe moui.” Fakaha 13:4,8.

Me’a tuingata’a mo’oni!

‘Oku te’eki ke mole ha taimi. Vakai ki he Apenitiki 12 fekau’aki mo e taimi mo e gaahi ‘aho ‘o e uike ‘oku tatau pe ia mo e tauhi ‘aho mo e uike he kuonga ‘o Sisu.

‘Oku ‘i ai ‘a e kau faifekau ‘e ni’ihi, ‘i he ‘ikai ke ‘i ai ha fo’i veesi folofola ‘oku ne fakahä mai ‘a e liliu ‘e Sapate te nau lea ‘o pehë; “Oua te mou tokanga ki he gaahi fekau ‘a e ‘Otua, lotu pë koe ki he ‘Otua he ‘aho kotoabe, pë te ke fili ha fo’i ‘aho ‘e taha mei he ‘aho ‘e fitu ke fai e lotu.” Pea ko e kau faifekau mä’olunga ko ë na’e ako’i te nau lea “‘Oua te mou tokanga o muimui ki he Tohi Tabu ‘oku fakaono’aho ia (motu’a), nofo fai totonu pe koe pea ‘e lelei pe ‘a e me’a kotoa.” Toko lahi ‘a e kau faifekau ‘i hono fakafehu’i pë ko e hä ‘e ‘uhinga ‘oku tau fakataha mo tauhi ai ‘e ‘Aho e La’a (Sunday) ka ‘ikai ko e ‘Aho hono Fitu, te nau tali faitotonu ‘o pehë. “Ku öu ‘ilo ko e Saturday (Tokonaki) ko e ‘Aho hono Fitu ia pea na’e ‘ikai ke liliu ia ‘e he Tohi Tabu, kapau teu talaaki’i ki he kakai, ‘e fakamälölö’i au mei he faifotongia!”

Ka ko e manavahe ki he fakamälölö’i mei he faifatongia ne fakatupu ‘a Bailato ‘o fai ‘a e me’a na’a ne fai. Manatu’i? ‘I he kalanga ‘a e kakai, “Kabau te ke tukuage ae tagata ni, oku ‘ikai ko ha kaiga koe o Sisa.” John 19:12. Na’e ilifia ‘a Bailato. Kapau te nau tu’u fili kiate ia koe’uhi ko ‘ene tukuange ‘a Jisu. ‘Oku ‘ikai ke lava ‘o ‘ilo pe ko e hä ‘e me’a ‘e hoko. ‘E toe lava pe ke fakamälölö’i ia mei he faifatongia! Tala mai he lëkoti, “Bea koe mea í he fie fakafiemalie e Bailato ki he kakai, naa ne tukuage a Balabasa kiate kinautolu, bea hili ene kauimaea a Jisu, naa ne tukuage ia ke tutuki ki he akau.” Maake 15:15.

Hä me’a fakamamafa loto mo’oni?

Kau toe lea atu ‘oua ‘e ‘ofo ‘oku muimui ‘a mamani ki he manufekai mo hü kiate ia! Ke fakaha’ofi ‘enau ngaahi ngaue pe koe ‘enau tu’unga mo’ui, ‘‘oku nau feloto-lelei’aki ai.” (Compromise).

Teu fakafeta’i ki he ‘Otua koe’uhi, lau mano ‘e kakai ‘oku kamata ke nau ‘ilo ki he mo’oni pea ‘oku nau faitotonu mo foki ki he Tohi Tabu, mo muimui kia Jisu fuli pë kae nau toki ‘au ki honau mälölö anga, ‘oku fakahä mahino mai pe ‘e he ‘Otua, mo ha ki’i leka ‘e mahino ki ai.

Ko kinautolu pe ko ë ‘oku ‘ofa ki he’etau Tamai Fakahevani mo hono ‘Alo ‘ofeina ‘aki honau loto kotoa, ‘e lava ‘o tu’u ‘i he gaahi ‘aho faka’osi pea ‘e ‘ikai ke nau hü mo lotu ki he manu fekai mo ma’u hono “fakailonga.”

Masi’i - Koehä e faka’ilonga ‘o e manu fekai? Teuteu mai ki he me’a fakaofo.

Top

email