'APENITIKI‘Apenitiki I‘I he ‘ene ‘au mai ki he ta’u 476 A.D. kuo movetevete atu ‘a e empaea Loma ki he pule’anga tofu pe ‘e hongofulu. “Ko e tangata fa’u tohi faka-hisitölia ko Machiavelli na’a ne tohi; ta’e ‘i ai ha’ane ki’i lau ‘o fekau’aki ki he kikite ‘o e Tohi Tabu ‘o ne ‘omai ko ‘eni ‘a e ngaahi pule’anga ‘oku hä ‘i lalo ‘a ia ne nau ma’u mo nofo’i ‘a e ngaahi fonua hihifo (Western Empire) ‘o e emipaea ‘i he taimi na’e hinga ai ‘a Romulus Augustus (476A.D.) ko e ‘Emipola fakamuimui ‘o Loma: Koe Lombards, koe Franks, ko e Burgundians, ko e Ostrogoths, koe Visigoths, koe Vandals, koe Heruli, koe Suevi, ko e Huns moe Saxons: Hongofulu hono fakakatoa. “Talu mei he movetevete ‘a Loma motu’a mei mu’a ‘oku te’eki ke nau fäutaha ke nau hoko ko e ‘Emipaea pe ‘e taha ‘o hangë ko e ‘ü siteiti ‘o ‘Amelika ke nau hoko ko e pule’anga pë ‘e taha. ‘Ikai ha filio’i ‘o ha kau to’a loto polepole ‘i he enau feinga’i ke toe fäutaha ‘a e ngaahi kongokonga ni na’e lava ‘o hoko; ka na’e ‘i ai ha fakafeinga hake ki ai, na’e laiki pe ia ‘o toe kongokonga pë.” “Ka ko ‘ene mavahevahe ‘oku mätu’aki hä mahino mai ia he taimi ni. ‘Oku mahino mo fakamo’oni-ngofua mai ia mei he mape ‘o Eulope ‘i he kuoga ni, ‘oku tu’u tonu atu ki he kau ta’e tui ‘o nau longonoa ‘i he fakapapau ‘o e mo’oni ‘a e fakahoko ‘o e fu’u kikite ni.” “The Divine Program of the World’s History” by H. Grattan Guenness, pgs. 318-321 (‘I hono hiki ‘i he Bible Readings for the Home,” Review and Herald Publ. Assoc., London, MCMXLII, pgs 216, 217) Apenitiki 1a
Apenitiki II
Ko e ‘ü veesi ko’eni e fitu ‘oku nau fakalau ki he taimi piliote ‘o e ta’u e 1260 ‘oku nau fakalau ki he mafai tatau pe ‘e taha ‘a ia ‘oku ne fakatanga’i ‘a e kakai ‘a e ‘Otua. Ko e ‘ü potufolofola ‘eni: Fakaha 13:5, Fakaha 11:2, Taneila 7:25, Fakaha 12:14, Fakaha 11:3, Fakaha 12:6, mo Taniela 12:7. Ko e kï (key) ‘oku ne fakava ‘a e ngaahi tefito’i kikite ni ‘oku fakafou mai ia Isikieli 4:6 mo Nomiba 14:34. Ko e ongo potufolofola ni ‘oku na fakahä mai kiate kitautolu ko e ‘aho ‘e taha ‘i he kikite ‘oku ‘uhinga tatau ia mo e ta’u kakato ‘e taha. He ko e ngaahi kikite fekau’aki ki he taimi kuo pau ke ‘uluaki fakamavehevahe’i hifo ki he ngaahi ‘aho. ‘I hono ngäue aki ‘a e fo’i “kï” ko’eni mei he Tohi Tabu ko e ngaahi kikite ko ë ‘oku fekau’aki ki he taimi e mahino mo faingofua leva ke mahino’i ‘a honau ‘uhinga. Ko e mahina ‘e taha ‘i he lau faka-Tohi Tabu ‘oku ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e 30. Ko e ta’u ‘e taha ‘oku ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e 360. Ko e founga (formula) ‘eni ke ‘ilongofua ai ‘a e ngaahi kikite fakaetaimi ‘o e Tohi Tabu. ‘Ia Fakaha 11:2 mo e Fakaha 12:14, ‘oku na tuku mai ‘a e “kuoga” moe “gaahi kuoga” moe “vaeua malieaga oe kuoga” ‘oku tatau ‘eni mo e kuoga e 3 ½. Mei ia Taniela vahe hono 4 ‘oku tau’ilo ko e “kuoga” oku tatau ia mo e ta’u kakato ‘e taha. ‘I he vahe 4 ‘o Taniela teke ‘ilo ai ko e kuoga ‘oku tatau ia mo e ta’u kakato ‘e taha. ‘I he potu tohi ko ia te ke ‘ilo na’e mole atu ‘a e ‘atamai ‘o e tu’i ko Nebukanesa ‘o hange pe ko hono kikite ‘e Taniela ‘i he “kuoga e fitu” na’e nofo mo e faga manu ‘o e goue. Na’a ne ‘i he tu’unga ‘anga ko’eni ‘i he ta’u kakato ‘e fitu. ‘A ia ko e kuoga e 3 ½ ‘oku tatau ia mo e ta’u e 3 ½ (ta’u e 3 ½ oku ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e 1260). ‘Oku hanga e Fakaha 11:3 mo Fakaha 12:6 ‘o fakamahino mai ko e ‘aho e 1260 (‘e hanga ai ‘e he manu-fekai ‘o fakatanga’i ‘a e kakai ‘o e ‘Otua). ‘I hono ngäue ‘aki ko’eni ‘ a e tefito’i founga ‘oku ma’u ia Isikieli 4:6 mo Nomiba 14:34 ‘a ia ko ‘e ‘aho e taha ki he ta’u ‘e taha ‘i he kikite ‘oku tau ‘ilo leva ko e mafai ko’eni ‘e pule (rule) ‘i he ta’u e 1260 ki mu’a ‘a ‘ene ma’u ‘a e “hage kuo lavea o mate.” (Fakaha 13:3) ‘I he tau vakai ‘atu ki he manu-fekai ‘oku tau ‘ilo tonu pe ‘a e me’a na’e hoko ki ai. Koe’uhi ‘oku toutou fakahä mai ‘e he ‘Otua ‘o tuo fitu ‘a e kuonga ni ‘o mahino mai ai ‘a e fakamamafa ‘oku Ne tuku mai ki ai. Ko hono fakahokohoko ‘eni ‘o e ‘ü potufolofola: Ko Fakahä 11:2 mo Fakahä 13:5 ‘oku na fakamatala mai ko e mafai ni e pule pë ma’u mafai ‘i he mahina ‘e 42 (ko e mahina ‘e 42 ki he ‘aho ‘e 30 ki he mahina ‘e taha oku ‘i ai ‘a e ‘aho ‘e 1260.) Ko Taniela 7:25 mo Taniela 12:7 pea mo Fakahä 12:14 ‘oku nau fakamatala mai ko e manu-fekai ‘e ma’u mafai ‘i he “kuoga” ‘e 3 ½ pë ko e ta’u e 3 ½ (ko e ta’u e 3 ½ ‘i he kikite faka-Tohi Tabu ‘oku ‘i ai ‘a e ‘aho foki ‘e 1260.) Ko Fakahä 11:3 pea mo Fakahä 12:6 ‘oku na fakamatala mai ko e mafai ko’eni te ne fai ‘a e fakatanga ‘i he ‘ene ma’u ‘a e mafai ki he ‘aho ‘e 1260. Katoa ‘a e ‘ü veesi folofola ko ‘eni ‘oku nau fakamatala mai ko e mafai ni ‘e pule ‘i he ‘aho fakakikite ‘e 1260 ‘a ia ko e ta’u hokohoko ia ‘e 1260. Apenitiki IIIKo e ngaahi kongokonga tohi te tau hoko ‘atu ki ai ‘i lalo na’e ma’u ‘o to’o mai mei he ‘ü ngaahi tohi ‘a e kau mä’olunga ‘o e Siasi Katolika; ‘oku fekau’aki mo honau taki pea mo hono hingoa fakalakanga pë fakanofo (title). “Ko e ngaahi hingoa kotoabe ‘a ia ‘oku tuku ‘atu kia Kalaisi ‘i he folofola ‘o fakahu’uhu’u ki hono ma’olunga taupotu ‘i he siasi oku toe tuku foki ki he Pope” Bellamin, “On the Authority of Councils,” Book2, Chapter 17. “He ko e tauhi-sipi koe; he ko e faito’o koe; he ko e pule koe; he ko e tangata husepäniti koe; faifai ‘atu ai pe ko e ‘Otua koe ‘i mamani” Labbe and Cossart’s “History of the Councils,” Vol. XIV, Col. 109. He ko e hingoa fakanofo “‘Eiki ‘Otua ko e Pope,” vakai ki he Extravagantes of Pope John XXII, Title 14 Chapter 4, Declaramus. ‘I he pulusinga a Antwerp ‘o e Extravagantes ko e fakalea “Dominum Deum Nostrum Papam” (‘Uhinga ia ko e “‘Eiki ‘Otua ko e Pope”) ‘oku hä ia ‘i he Column 153. ‘I he pulusinga a Paris ‘oku hä ia ‘i he Column 140. “Mei heni ko e Pope ‘oku kalauni ‘aki ‘o liunga tolu, ko e tu’i ‘o hevani mo mamani pea mo pulekatolio (purgatory). Pompta Bibliotheca, Feraris, Vol. VI pg. 26, Article “Papa.” ‘I he konga tohi ‘a ia ‘oku tu’u fakataha ‘i he ‘ü lao ‘a e Siasi Katolika (Canon Law). ‘Oku hanga ‘e Pope Innocent III ‘o fakahä ko e Pope ‘o Loma “ko e pule le’o le’o ‘o mamani ‘oku ‘ikai ko ha tangata pë ka ko e ‘Otua;” ‘i he ‘ene ngingila mai mei he konga tohi ‘o fakamatala mai koe’uhi ko e pule le’ole’o ia ‘o Kalaisi he ko e “‘Otua ia mo tangata” vakai ki Decretales Domini Gregorii Papae IX (Decretals of the Lord Pope Gregory IX), Liberi, De Translatione Episcoporum, (On the transference of Bishops), title 7, Chapter 3; Corpus Juris Canonice (2nd Leipzig ed., 1881), col. 99; (Paris, 1612), tom. 2, Decretales, col.205. ‘I he lotolotonga ‘o e ngaahi fokotu’utu’u e 27 ‘a ia ‘oku ‘iloa ko e “Dictates of Hilderbrand” (‘i he lalo hingoa ‘o Pope Gregory VII) oku hä ai ‘a ‘eni:
‘I he fakamatala ‘a e Clark’s Commentary fekau’aki kia Taniela 7:25: “Kuo nau pehë ‘oku ‘ikai lava ke nau hala ‘a ia ‘a e ‘Otua pe. ‘Oku nau fakahähä ‘oku nau lava ke fakamolemole’i ‘a e angahala ‘a ia ko e me’a ‘ata’ata pë ia ‘a e ‘Otua.” Apenitiki IV
‘I he Kosilio ‘o Touluse na’e tu’utu’uni ai ‘e he kau taki ‘o e siasi: “ ‘Oku mau tapui ha taha ‘oku ‘ikai ke faifekau ke nau ma’u nimä ‘o ha ngaahi tatau ‘o e Fuakava Motu’a mo e Fuakava fo’ou… ‘Oku mau fakatapui fefeka ‘aupito kinautolu ke nau ma’u ‘a e ngaahi ‘ü tohi ni ‘i he ‘enau ngaahi lea fakafonua´.” “Ko e kau ‘eiki ‘o e ngaahi vahefonua te nau kumi mai ki tua hä taha pë ‘oku tui ki ha fa’ahinga tokäteline hala pe lotu hë (heretic) mei honau nofo’anga pë ko e ngaahi poko’i fale mo e vaotä na’a mo ‘enau ‘ü ngaahi toitoi’anga ‘i lolofonua kuo pau ke faka’auha malie” Council Tolosanum, Pope Gregory IX, Anno Chr. 1229. Ko e Kosilio ‘o e siasi Tarragona ne nau tu’utu’uni ke: “‘e ‘ikai ke ma’unimä e ha taha ‘a e ‘ü ngaahi tohi ‘o e Fuakava Motu’a pë ko e Fuakava Fo’ou ‘i he lea fakaloma ka ‘i ai ha taha ‘oku ne ma’unimä kinaua kuo pau ke nau hanga ‘o omai ki he ‘ü pisope fakakolo ‘i loto ‘o e ‘aho e valu ‘i he ‘osi atu ‘a e fanongonongo ni ‘e tu’utu’uni leva ke nau tutu.” D. Lortsch. Histoire La Bible en France, 1910 p.14. Hili hono fokotu’u ‘a e ngaahi sosaieti fakaTohi-Tabu (Bible Societies) na’e fakakalakalasi fakataha kinautolu mo e kau kominiusi (Communism) ‘i he tu’utu’uni faka’ohovale ‘o Tisema 8, 1866, ko Pope Pius IX ‘i he ‘ene tohi faka-Pöpe (Encyclical) Quanta Cura ‘o ne fakahü atu ki tu’a ‘a e lea: “Socialism-(pe ko e fa’ahinga nofo ‘oku kau fakataha ai ki he kakai kotoa pe ‘a e kelekele´ mo e ngaahi pangike´ mo e ngaahi fale koloa lalahi) Clandestine-(ngaahi sosaieti fakafufü), Bible Societies-(ngaahi sosaieti faka Tohi-Tabu) ….fanga ki’i manu maumau pehë ni ke faka’auha ‘aki ha fa’ahinga faka’uhinga pë.” Apenitiki V
“Ko e ngaahi tefito’i fakahinohino (maxims) fetoto’i ‘eni (bloody) ‘o akinautolu na’e fakatanga’i mei ‘i he senituli 11 ki he senituli 12 ‘o mei a’u mai he ki ‘aho ni (na’e tohi eni ‘i he 1845), ‘a ia ‘oku tu’u mai mei he peesi ‘o e hisitolia. Hili ia ‘a hono faka’ava ke kamata ‘a e fakama’ata (martyrdom) ‘i he faka’ilonga na’e tuku mai mei he lao faka Katolika (Canon Law) ‘o Orleans, pea muimui atu heni ‘a e faka’auha mälie ‘o e kau Albigenses ‘i he founga ‘o e ngaahi ‘ü Kaluseti (Crusade). Ko e fokotu’u ko ‘eni ‘o e “Inquisition”–(‘a ia ko e ‘eke pe fakatotolo fakapule’anga fakalotu ki he ‘anga mo e ‘uhinga ‘o ha lotu hë.) Na’a nau feinga ai ‘o fakamamahi’i ‘a e kau Waldenses ki he ‘auhamälie, ko e fakama’ata (martyrdoms) ‘o e kau Lolloards, ko e ngaahi tau na’e anga-fakamamahi ‘i Hono faka’auha mälie ‘o e kau Bohemians, ko hono tutu mo’ui ‘o Huss mo Jerome mo toe tokolahi ange ‘o kinautolu na’e ‘ikai ke nau vete faka-Kofesio….ko hono tutu faka’auha ‘o e heleta Fakafo’ou ‘o e Lotu (Reformation) ‘i Spain mo Italy, ko e käkä mo e kamata ‘o e fakatanga ‘i Poland mo e tämate tavale ‘i Bartholomew (France) … kae ‘uma’ä ‘a hono fakapulipuli ‘o e ngaahi fakapö mamalie ‘o e fakamaau’anga ma’oni’oni ‘o e Inquisiton.” T.R. Birks M.A. The First Two Vision of Daniel, (London: 1845) pg. 258, 259. “Ko e tokolahi ‘o e kakai na’e tamatei fakapö ‘i he ‘Inikiusi’one (Inquisition) ‘i Sipaini ‘oku fakaha ‘i he “The History of the Inquisition in Spain by Llorente (ko e sëkelitali mälölö ‘o e ‘Inikiusi’one) peesi 206-208. ‘Oku fakamo’oni mai ‘i he mafai ni ‘a e toko 300,000 pe toe lahi ange na’e tuku ‘o fakatanga’i ‘i Spain pë ‘a ia ko e toko 31,192 na’e tutu tamatei. Lau miliona ‘o e kakai na’a nau mate tamate’i koe’uhi ko’ë nau tui ‘i ‘Eulope” pa’aki ‘eni ‘i he Bible Reading for the Home (Washington: Review & Herald Pub. Assoc., 1942) p.221. “Ko e siasi na’a ne fakatanga. Ko ha taha pë ‘oku fo’ofo’ou ki he hisitolia ‘o e Siasi te ne faka’ikai’i ‘a e…hili ‘a e ta’u e teau-nimanoa mei ia Constantine, ko e kau Donatists na’e fakatanga’i mo tamate’i…ko e kau palötisani na’e fakatanga’i ‘i Falanise pea mo Sipaini ‘aki ‘a e loto lelei mei he kau mau mafai ‘o e Siasi…Ka ne pehë (siasi) ke ngäue’aki ‘a e fakatetenga fakaesino (Physical Force) te ne ngäue’aki ia” The Western Watchman (Roman Catholic) of St. Louis. Apenitiki VI
“Konga lahi ‘o e ngaahi potutohi tu’utu’uni fakatu’itapu (Papal Bull) na’e fakahü ia ki tu’a ‘e Pope Innocent VIII ‘i he 1487 fekau’aki ki he kau Waldenses (ko e tohi mo’oni (original) ‘oku ‘i he laipeli ‘o e University Cambridge) ‘a ia ‘oku tuku mai ‘i he lea fakapilitania ia John Dowling’s History of Romanism (1871ed) Book 6 Chapter 5; sec 62.” To’o ‘eni mei he Cosmic Conflict (Washington: Review & Herald Pub. Assoc. 1982) p.602. Apenitiki VII
Ko e Kosilio hono ua ‘o Nicea, A.D. 787 na’e ui ‘o fokotu’u ai ‘a e hü mo lotu ki he ü ngaahi ‘imisi pe fakatätä ki he siasi. Ko e Kosilio ko ‘eni ‘oku lëkoti’i ‘i he Ecclesiastical Annals by Baronius Vol 9, pp 391-407 (Antwerp, 1612): mo Charles J. Hefele, A History of The Councils of the Church from Original Documents, Book 18, Chapter 1, secs 332, 333 chapter 2, secs 345-352 (T.andT. Clark ed., 1896), vol 5. pp 260-304, and 342-372. J Mendham, in The Seventh General Council, The Second of Nicea, ko hono talateu pgs. iii-vi pehë: “Ko e hü mo lotu ki he ngaahi ‘imisi…ko e taha ia ‘o e ngaahi fakamele na’e totolo fakafufü mai ki he siasi ‘o ‘ikai ke fakatokanga’i. Ko e ngaahi fakakovi’i ko’eni na’e ‘ikai ke tupu fakaangataha he kapau ko ia na’e vaoliki’i pau ia. “Ko e ngaahi ü ‘imisi na’e ‘omi ki he ü siasi koe’uhi ke tokoni kiate kinautolu na’e ‘ikai ke nau lava ‘a e lau tohi; ke ue’i (exite) ‘a e ‘atamai ki he lotu lilo; ka ‘ikai ki he hü mo lotua’i…ka na’e ‘ilo ia ‘oku ne ‘omai ‘e ia ‘a e fakapo’uli ki he siasi ka ‘ikai ko e fakamaamangia ki he ‘atamai ‘o e loto-fakapo’uli ‘o ne fakaololalo ‘e ia ‘a e lotu lilo ‘o e kau kainga lotu.” Apenitiki VIII
“Neongo ‘oku tu’u ‘a e fekau ‘e hongofulu ‘i he paaki ‘o e Tohi Tabu ‘a e Siasi Loma Katolika; ka ‘oku akonaki’i ‘a e kau loto-tönunga ia mei ‘i he ngaahi fehu’i mo e tali fakalotu (Catechisms) ‘a e siasi ka ‘oku ‘ikai mei he Tohi Tabu. ‘O hange ko e me’a ‘oku tu’u ‘i he ngaahi fehu’i mo e tali fakalotu (Catechisms) ‘a e siasi ‘oku ‘osi liliu ai ‘a e fekau ‘e hongofulu ‘a e ‘Otua ‘o hange pe ‘oku toe fa’u fo’ou ‘e he Popi (Papacy). Ko e fekau hono ua ‘a ia ‘oku ne tapu’i ‘e ngaohi mo e punou mo hu ki he ngaahi ‘imisi pë ko e fakatätä ‘a ia ‘oku li’aki (omit) ai ‘a e fekau hono ua mei he fehu’i mo e tali fakalotu ‘a e siasi (Catechisms) pea mo e fekau hono hongofulu ‘a ia ‘oku ne tapu’i ‘a e mänumanu pea oku vahe’i ia ke ua “Bible Readings for the Home,” (Washington: Review & Herald Pub. Assoc, 1942), p.221. ‘I he peesi hono hoko ‘oku tu’u ai ‘a e fono ‘a e ‘Otua ‘a ia na’a Ne foaki mai ia Ekesotosi 20: 1-17 pea mo e liliu ko ë he tangata ‘a ia na’e hiki mai ‘eni mei he tohi ‘a e Siasi Katolika ko e “Fakamatala ki he tokäteline ‘a e Siasi Katolika.” KOE FONO ‘A E ‘OTUA
Apenitiki IX
“Ko e fuofua kamata ke tauhi fakalao ‘a e ‘Aho ‘e La’a (Sunday) na’e mei he 321 AD ‘i he konisitutone ‘a Constantine ‘o ne fa’u ke mälolo kotoa ‘a e ‘ü fakamaau’anga pea mo e kakai kotoa ‘o e kolo fakataha mo e ‘ü ‘api’anga ngaue kotoa pë; ke nau mälolo ‘i he ‘Aho ‘e La’a (Sunday) (venerabili dei solis) tukukehe ‘akinautolu ‘oku fakangäue’i ‘i he ngaahi ngoue ‘anga.” Encyclopedia Britannica, ninth edition, article “Sunday.” Ko e tohi motu’a ‘i he lea faka-Latina (original) ‘oku ‘i he ngaahi lao pe ‘a e tu’utu’uni ‘a Justiniani (Codes of Justinian), Lib. 3, Title 12, lex.3. Ko e lao ‘oku ‘omai e Philip Schaff ‘i he lea faka-Pilitania moe lea faka-Latina ‘i he History of the Christian Church vol 3, 3d period chapter 7, sec 75, pg. 380, footnote 1. Pea ‘i he tohi ‘a Albert Henry Newman, A Manual of Church History, (Philadelphia: The American Baptist Publication Society, 1933). rev. ed., Vol. 1, pp. 305-307. Pea mo Leroy E. Froom, The Prophetic Faith of Our Fathers (Washington, DC: Review & Herald Publishing Assoc., 1950) vol 1, pp. 376-381. Apenitiki X
Lau miliona ‘a e kau Kalisitiane loto-tönunga ‘oku nau ma’u lotu ‘i he ‘Aho ‘e La’a ma’u pe (Sunday) ‘a ia ko e ‘uluaki ‘aho ia ‘o e uike ‘o nau pehe mo tui tokua na’e ‘i ai ‘a e taimi pë hä feitu’u na’e hanga ai ‘e ha taha ‘o liliu ‘a e ‘aho ‘oku fai ai ‘a e hü mo lotu pea ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo na’e vahe’i ‘e he ‘Otua ‘a e ‘aho hono fitu ko hono ‘aho tapu. ‘Oku mo’oni na’e fai ‘a e liliu. Ka; ko e liliu ‘e hai? Kuo tau ‘ilo na’e ngaohi ‘e he ‘Otua ‘a e Sapate ‘i he lolotonga ‘o e ‘uluaki uike ‘o e hisitolia ‘o mämani. Na’a Ne fakamavahe’i ‘ia ko e foi apoinimeni (appointment) fakaeuike iate Ia mo e tangata ‘a ia ko e täpuaki mo e ‘aho fakamanatu ‘i he vaha’a ‘o ha ongo me’a fe’ofa’aki (‘Otua mo e tangata). Kapau na’e hanga ‘e he ‘Otua ‘o liliu ‘a Hono finangalo fekau’aki ki hono ‘aho fungani apoinimeni mo kitautolu ‘e ‘ikai ko‘ä ke Ne finangalo ke lekoti’i mai ‘i he ‘Ene folofola. Tala mai ia Amosi “Koe mooni e ikai fai ha mea e Jihova koe Otua, kae tae fakaha ia ki he ene kau tamaioeiki koe kau balofita.” Amosi 3:7. Na’a tau ‘osi ‘ilo ko e manu-fekai ‘oku ne taukave’i ko ia na’a ne fai ‘a e liliu ke tauhi ‘a e ‘uluaki ‘aho ‘o e uike ko e Sapate; ka koehä ‘a e lau ‘a e Tohi Tabu ‘o fekau’aki ki he ‘uluaki ’aho ‘o e uike? ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘ü ngaahi potu folofola ‘e valu ‘i he fuakava fo’ou ‘oku fakalau ki he ‘ulu’aki ‘aho ‘o e uike. Vakai fakalelei kia nautolu hono kotoa:
Ko e ‘uluaki potu folofola ‘e nima ‘oku fekau’aki ia mo e ha’u hengihengi ‘a e kau fefine ki he fonualoto ‘i he pongipongi ‘o e toetu’u ka kuo osi tu’u hake ‘a Jisu ia mei he pekia. Vakai kia Jone 20:19 ‘i ho’o Tohi Tabu. ‘Oku ne fakaha mai ‘a e hä ‘a Jisu ki he kau akonga ki mui ia he ‘aho ‘o e toetu’u. ‘Oku ne tala mai ko e ‘uhinga ‘enau fakataha koe ‘enau “manavahe ki he kakai Jiu.” Ne nau sio tonu ki he pekia ‘a honau Eiki ‘ofeina ‘i he ‘aho Falaite “Bea naa nau liu mai, o tokonaki ae ngaahi akau namu kakala moe lolo täkai; bea nau mälölö ‘i he aho sabate o hage koe fekau” Luke 23:56. Pea ko’eni ‘oku nau toi mo “tapuni ae ngaahi mataba ‘i he e nau manavahe ki he kakai Jiu.” Jone 20:19. ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha fakalau ‘o ha liliu ‘o e Sapate. Ko hono fitu ‘o e potufolofola ‘oku ia Gaue 20:7,8. ‘Oku pehë mai “Bea i he uluaki aho oe uike, nae katoa ai ae kau akoga ke tofitofi ma, bea malaga a Baula kiate kinautolu, kuo amanaki alu ia i he abogibogi; bea malaga ia o a’u ki he tuuabo malie.” Ko e fakataha ‘eni na’e fai po’uli ‘a ia koe fakapo’uli ko e konga ‘uluaki ia ‘o e fuofua ‘aho ‘o e uike. ‘I he lau ‘a e Tohi Tabu ‘oku fuofua ha’u ‘a e fakapo’uli ki mu’a ‘a e mäma. Jenesi 1:5 – “Bea nae ui e he Otua a e mäma koe aho, bea ne ui ae bouli koe bo. Bea koe efiafi moe bogibogi koe uluaki aho ia.” Oku fuofua ha’u ‘a e po’uli. ‘I he lau ‘a e Tohi Tabu ko e kamata ‘o e ‘aho ki he ‘aho; ‘oku mei he tö ‘a e la’a´ ki he tö ‘a e la’a´. Ko e ‘aho hono fitu ‘oku kamata ia ‘i he tö ‘a e la’a ‘i he efiafi Falaite. Koe ‘uluaki ‘aho ‘o e uike ‘oku kamata ia ‘i he tö ‘a e la’a ‘i he efiafi Tokonaki (Saturday). Ko e fakataha ‘eni ‘a Baula mo hono ngaahi kaungamea ‘i he po’uli ‘o e ‘uluaki aho ‘o e uike – pö Tokonaki (Saturday night). Ko ë nau fakamavae ‘a ia na’a ne malanga ai ‘o a’u ki he tu’apo malie pea tö ai ko ‘ë ‘a Utiko mei he matapa sioata (Gaue 20:9). Hanga leva ‘e he veesi 11 o tala mai “bea nau talanoa ‘o fuoloa, o a’u ki he maa ae aho, bea toki alu ia” (Baula). Fakaha mai leva e he veesi 13 na’e folau atu a Baula he pongipongi Sunday (‘Aho ‘e La’a) ki Asosi. ‘Oku ‘ikai pe ke ‘iloa heni ha fakalau ki he liliu ‘o e Säpate. Ko e potufolofola fakamuimui fekau’aki ki he ‘uluaki ‘aho ‘o e uike ‘oku ia 1 Kolonito 16:1,2. Pehë mai – “Bea koe mea ki he tanaki tokoni ki he kainga maonioni, ke fai be ekimoutolu, o hage koia kuou fekau ki he gaahi jiaji i Kaletia. I he uluaki aho oe uike, ke mou taki taha vahe’i o tuku ae tokoni, o fakatatau mo hono fakamonuia’i, koeuhi ke oua naa ai ha tanaki o kau ka hoko atu.” Tala mai he veesi 3 “ke ave ho mou tokoni ofa ki Jelusalema.” 'O fakatatau ki he me’a na’a ne fai ‘i Kaletia ‘a ia ko e kole mai ‘eni a Baula ki he kainga lotu Kolinito ke tanaki ‘e nau tokoni (me’a ofa) ke ne ave ki he kau ma’oni’oni ‘i Jelusalema. ‘Oku ‘ikai ke ‘iloa heni na’e fai ha lotu ka koe “taki taha vahe’i o tuku ‘a e tokoni.” Ko e ‘uluaki ‘aho ‘o e uike ko e ‘aho lelei taha pe ia ke vahe’i ‘o tuku makehe ‘a e pa’anga koe’uhi ‘e faignata’a ia ka ‘ikai ke fai. Ko e kole a Baula koe’uhi “ke oua naa ai ha tanaki o kau ka hoko atu.” 1 Kolinito 16:2. Ko e taimi ‘eni na’e hoko ai ‘a e fakatanga ki he Jiasi ‘i Jelusalema pea ‘oku takai holo a Baula ki he ‘ü Jiasi o kole ke nau tokoni. Pea ‘oku ‘ikai pe ke ‘iloa ha fetongi pë ko e liliu ‘o e ‘aho Sapate mei he ‘aho hono fitu ki he ‘aho ‘uluaki ‘o e uike (Sunday) ‘Aho ‘e La’a. Fekau’aki ki he hü mo e lotu, koehä ‘a e tö’onga a Baula? “Bea nae alu a Baula kiate kinautolu o hage ko ene faa fai, bea ne malanga aki ae gaahi tohi kiate kinautolu i he aho Sabate e tolu.” Gaue 17:2. Jisu ko hotau fa’ifa’itaki’anga “bea hu ia ki he fale lotu i he aho sabate, o hage ko ene faa fai, bea tuu hake ke lautohi” Luke 4:16 ‘a ia koe ‘aho Tokonaki (Saturday) ‘aho hono fitu ia ‘o e uike. Apenitiki XI
Ko e fai kehekehe mo e femahino’aki ‘o e Lao ‘a e ‘Otua ko ë ‘oku kau ki he anga ‘o e tangata (Moral Law of God) (‘a ia ko e ngaahi fekau e hongofulu) pea mo e ngaahi Lao ‘o e Katoanga ‘oku mahinongofua. Vakai fakalelei ki ho na faikehekehe. Ko e fono (Lao) ko ë ki he ngaahi feilaulau monu manu na’e tutuki ki he kolosi ka; ko e lao ‘a e ‘Otua e tu’u ia ‘o ta’e ngata.
Ko e ongo fekau tu’u-ki-mu’a ko e “Ke ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho laumalie kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho loto kotoa…Bea ko hono ua oku tatau mo ia, Ke ke ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe. Ko e fekau ni e ua oku tautau ai ae fono kotoa.” Matiu 22:37-40. Ko e ‘uluaki fekau e fä ‘i he tepile ‘uluaki oku nau fakahä mai ‘a e tauhi mo e ofa ki he ‘Otua aki hotau loto kotoa (Oua naa ke ma’u mo au ha Otua kehe i hoku ao, oua e hü ki ha fakatätä pe imisi, oua e takuanoa ‘a e huafa o Jihova, mo manatu ke tauhi ke ma’oni’oni ‘a e aho Sabate.) Ko e ngaahi fekau fakamuimui ‘e ono ‘i he tepile hono ua oku fekau’aki ia mo e ‘ofa ki ho kaugaabi o hage be ko koe (fakaabaaba kihoo tamai mo hoo fa’e, oua e fakabo, oua e tonofefine, oua e kaihaa, oua e loi pe manumanu.) Ko e fuakava (covenants) mei ‘i mu’a na’e fakapapau’i aki ia e toto ‘o e moumanu (Ekesotosi 24:5-8 mo Hebelu 9:19,20) ‘o fakatefito ia ki he palomesi na’e fai ‘e he kakai te nau tauhi ‘a e fono ‘a e ‘Otua. Ko e fuakava fo’ou na’e fakatefito ia mei he palomesi ‘a e ‘Otua te ne tohi ‘a ‘Ene fono ‘i hotau loto pea na’e fakapapau’i aki ia e ta’ata’a ‘o Kalaisi (Hebelu 8:10 moe Jelemaia 31:33,34) 1 Pita 1:18,19. Hebelu 8:10 – “He ko eni ae fuakava aia teu fai moe fale o Isileli oka hiliage ae gaahi aho koia, oku behe e Jihova; Teu ai eku gaahi fekau ki ho nau loto, bea tohi ia i ho nau laumalie: bea teu hoko ko ho nau Otua, bea e hoko akinautolu ko hoku kakai.” Apenitiki XII
‘I he ‘aho tofu pë 365 moe houa e 5 pea mo e sekoni e 47.8 ‘a ia ‘e vilo takai ai ‘a mamani ‘i he la’a. Ka ‘oku ikai malava ke fokotu’utu’u mai ‘a e me’a ni ‘i ha tohi-mahina, ko e ‘uhinga ia ‘oku toutou fakafo’ou ai a’e tohi-mahina. Ko e me’a ia ‘oku tuku mai ai ‘a e ta’u fakalaka (Leap Year). ‘I he 1582 na’a nau ‘ilo (discover) ‘e he kau ‘asitalönoma ‘oku ki’i löloa ange ‘a e ta’u ‘i he ‘aho e 365 pea nau hanga leva ‘o tanaki mai ‘a e aho e hongofulu (10) ke toe maau mo kakato ‘o a’u mai ki he ahöni. Ka ko e tu’u ko ë ‘a e fakauike na’e ikai liliu. Na’a nau hanga ‘o fokotu’u mai ‘a e ‘aho Tu’apulelulu ‘aho hono 4 ia ke muimui ki ai ‘a e ‘aho Falaite ‘a ia ko e ‘aho 15. Ko e tohi mahina na’e fakahangatonu aki ‘a e tanaki mai ‘a e ‘aho e hongofulu ka na’e ikai alasi ‘a e saikolo (cycle) fakauike. ‘I he kuonga ni ‘oku hanga ‘e he ta’u fakalaka (Leap Year) ‘o fakahanga-tonu’i ‘a e tohi mahina ‘i he ta’u ‘e fä kotoa pë (pea oku lau teau ta’u mai ‘eni hono fakahoko) ka ko e vilo takai ‘a e fa’ahita’u´ fakauike na’e ‘ikai pe ke fai ki ai ha liliu. Ko e me’a fakafiefa ‘a ‘ene mahino mai na’e ‘ikai ke mole ‘o a’u ki ha fo’i ki’i miniti mei hono tauhi e taimi. Fakafeta’i ki he ‘Otua! Na’e lahi ‘a e ngaahi tohi mahina kehe mei ‘i mu’a ‘i mu’a. Ka ko e ‘uluaki tohi mahina fakaonopooni ‘o e ngaahi kuonga ‘o fakatatau mo ‘etau tohi mahina ‘ o e kuonga ni, na’e kamata ke ngaue mai aki ia ‘i he 45B.C. (kimua ia ia Kalaisi) ‘a ia na’e fokotu’u ia e Julius Caesar. Ko e ngaahi hingoa ‘o e ‘ü ‘aho ko ë oku ngaue aki ‘i he tohi mahina ‘o e kuonga ni na’e tatau pe mo ia ‘o e kuo hili. Koe’uhi na’e hü mo lotu ‘a e kau Babilone ki he ‘ü ngaahi palanite ‘a ia mei mu’a ‘i mu’a. Na’a nau hanga leva ‘o ui ‘a e ngaahi ‘aho ‘o e uike ‘o fakatatau ki he hingoa ‘o e ngaahi ‘ü palanite ko ia. Ko e kau Hebelu mo e kau fa’u Tohi Tabu na’e ‘ikai ke nau fakatatau ki ai. Neongo na’e ‘i ai pe ‘a e (Sunday, Monday, etc.) ‘i he ngaahi tohi mahina ‘i he kuonga ‘o Kalaisi ka na’e ‘ikai ke ngaue aki ia ‘e he kau fa’u Tohi Tabu ‘a e ngaahi ‘ü hingoa ni koe’uhi ko e ‘ü hingoa fakapangani ia. Ko e fa’ahinga lotu moe tui na’e ui ko e Mitra mei ‘i he kuonga ‘o Babilone mo e taimi ‘o Pesia na’e kamata mei ai ke ui ‘a e ngaahi ‘aho ‘o e uike o fakatatau ki he ‘ü gaahi palanite. Na’e hanga ‘e he kau Zoroaster ‘o fakamamanakoa’i ‘a e ‘otua ko Mitra (‘i Pesia) ‘i he 630 B.C. Koe’uhi na’a na’u pëhë tokua ko e ‘otua loto-to’a. Na’e lotu mo hü leva ‘a e kau sotia ‘a Loma ki ai. ‘I he ‘enau fefononga’aki na’a nau fakakaukau leva ke fakahingoa ‘a e ngaahi ‘aho ‘o e uike ki he ngaahi ‘ü palanite (fakataha mo e ‘ü matakali Teutonic) ‘o Siamane. Hanga leva ‘e he kau Teutons ‘o fakafetongi mai moe ngaahi hingoa ‘a honau ngaahi ‘otua ‘o tanaki mai ki he ‘ü hingoa ‘o e ‘aho fakauike (na’e fai eni ia kimua e taimi ‘o Kalaisi) na’e tu’u mau leva ‘a e ‘ü hingoa ni ‘o a’u mai ki he kuonga ni. Ko e ngaahi hingoa ‘eni ‘o e ngaahi ‘otua Teutonic ‘oku tu’u mai ‘i he ‘aho fakauike.
Neongo ‘a hono toutou fakalelei’i ‘a e tohi mahina ke totongi-huhu’i aki ‘a e ‘aho e 365 moe houa e 5 pea mo e miniti e 48 mo e sekoni e 47.8 ‘i he ta’u ka koe ngaahi ‘aho e fitu ‘i he uike na’e ‘ikai pe ke fai ki ai ha liliu. Na’e fakamatala mahino mai ‘e Dr. W.W. Campbell ko e talekita ‘o e Lick Observatory (Fale Faka’ata’anga La’ä) ‘i California ‘o ne pëhë: “Ko e ‘aho e fitu ki he uike ko ‘ë na’e ngaue ‘aki ‘i he taimi ‘o Mosese ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha fahinga ‘uhinga ke pehë ‘oku fetökaki mei he ‘ene tu’u hokohoko mai ‘o a’u ki he kuonga ni” D.W. Cross, Your Amazing Calendar, (Taunton:1972) pp6,7. ‘E lava pe ke fakatotolo’i ‘a e taimi ‘o a’u ki he lau sekoni ‘i he anga ‘o e tu’u fakalaine ‘o e ‘ü ngaahi fetu’u! Na’a ku fai ‘a e tohi ki he Pentagon ‘i Washington DC ki he potungäue ‘o e asitolonome. Pea nau tali lelei ‘e ku fehui fekau’aki ki he taimi ‘o nau pehë koe anga ko ë ‘a e tu’unga ‘o e ngaahi fetu’u, ko e momeniti kotoa pe mei he 500 B.C., ‘o a’u mai ki he kuonga ni kuo lëkoti’i. Ko Dr. J.B. Dimbleby ko e palemia ‘o e Chronological and Astronomical Association hili ia e ngaahi ta’u lahi ‘ene tokanga’i (observe) mo fakafuofua (calculate) ‘a e anga ‘o e ngaahi fetu’u ‘o ne pehë: “Kapau ‘e fakatoupïkoi ë he tangata ‘a e tauhi ‘o e ngaahi uike pea ngalo mo e laini ‘o e taimi, e lava pe ke toe ma’u mai ‘a e ‘aho ‘o e uike ‘i he mamata ki he taimi ‘oku laka ‘ai ‘a e ngaahi palanite ‘i he mata ‘o e la’a pe koe taimi oku mate ai ‘a e ‘asi ‘e la’a mei he mähina (eclipse). Ko e ngaahi ‘ü leo ‘eni ‘o e langi ‘oku nau tauhi ki he ‘aho e fitu tonu pë ‘o fakasaienisi ‘enau vilo ‘o nau ‘u’ulu mai hange ko e fakamanava ‘e he Otua ‘a e ‘ü peesi folofola” – All Past Time p.10. ‘Oku ma’uhinga ke fakatokanga’i ‘a e lau ‘a Dr. G.E. Hale, ko e asitolonoma na’e fakahingoa ki ai ‘a e “Palomar Telescope” ‘i he ‘ene fakahä ‘a e mo’oni tatau ko’eni ‘i he ngaahi foi lea ni “Na’e ‘ikai ke mole ha taimi.” BIBLIOGRAPHYChapter 11) Vandeman, George Destination Life, (Mountain View: Pacific Press Pub. Assoc., 1980), p. 74 2) White, E.G. Cosmic Conflict, (Washington:
Review & Herald Pub. Assoc. 1982), P. 388
3) Ibid. P. 389.
4) Violence and the Mass Media, (New York:
Harper & Row, 1968), p. 51
5) Ibid. p. 43
6) Life, January, 1988, p. 46
7) Gulley, Norman Is the Majority Moral?,
(Washington: Review & Herald, Pub. Assoc., 1981), p. 8
8) Ibid.
9) Ibid. p. 10
10) Ibid.
11) Ibid. p. 20
|